Ono što tjera milione ljudi da koriste i svaki dan socijalna mreža smatrajući ih prostorom koji se sada uzima zdravo za gotovo u svakodnevnom životu? Zašto se mnoge vruće teme nedavne javne debate vrte oko onlajn života - od digitalnog narcizma do gubitka privatnosti - i njegovog odnosa kontinuiteta sa životom van mreže? U prezentacijskom članku ovog novog fokusa posvećenog društvenih medija uveli smo neka pitanja od hitne važnosti.

I društvenih medija nakon svega što su uslovili brojni aspekti života svakog od nas, privatno i javno, u politici kao u sportu, u sadašnjosti i još više, sigurni smo, u vrlo bliskoj budućnosti. Karantina i potreba za masovnom kontrolom mnogih zemalja svijeta iznijeli su na vidjelo rizike koji su do sada bili potcijenjeni ili ignorisani. Dakle, izgleda da postoje uslovi za govore u potpunosti o društvenoj eri, ti mrzis drugi zivot, bez nužnog upadanja u druga područja kao što su umjetna inteligencija ili igre.

Realnost činjenica je pred našim očima: povezani smo društvenih medija danju i noću, kako mladi tako i odrasli, na poslu ili kada smo zauzeti drugim stvarima. Ali smo zaista svjesni posljedica, pozitivna i negativna, što sve to ima za nas, za našu djecu i za naš posao? Prema jednom važno istraživanje koju sprovodi međunarodna agencija Mi smo socijalni i sa platforme društvenih medija upravljanje Hootsuite, uspjeh socijalna mreža Raste. Evo nekih istaknutih detalja iz ove ankete:

  • U svijetu je aktivno 3 milijardi ljudi društvenih medija (oko 45% svjetske populacije)
  • U prosjeku imamo otvorene profile na preko 7 društvenih platformi
  • Unutar Facebook ekosistema, čini se da je najprisutnija starosna grupa od 25-34, a slijede je 35-44 i 45-54
  • Najaktivnija društvena platforma je YouTube, a slijede WhatsApp i Facebook
  • Priče bilježe kontinuirani porast njihovog angažmana i stope penetracije na svim platformama, rastući 15x brže od sadržaja feeda

Zanimljivi podaci koji nam omogućavaju da uslikamo trenutnu situaciju i ukratko shvatimo trendove u ovom trenutku. Ali hajde da pokušamo da odemo korak dalje i mjeriti uticaj društvenih medija na život svakog od nas.

Kada se koriste društvene mreže (čak i ako to ne želite)

“Digitalni klasteri. Kolektivno pripovijedanje u doba društvenih medija”. “Pripovijedanje priča na društvenim mrežama”. “Antropologija društvenih medija. Komunicirajte u globalnom svijetu." Ovo su samo neki od naslova koji se mogu naći u knjižarama ili velikim virtuelnim prodavnicama. Naslovi koji se bave problematičnim pitanjem iz različitih perspektiva, jer ga je teško uokviriti i sa razgranatima koliko i dubokim. Svi su sada na društvenim mrežama izneli svoje mišljenje: filozofi, profesori, pedagozi, pisci, marketinški stručnjaci…

Svaki je pokušao da pruži svoju viziju, odbijajući ga jer je prirodno i neizbježno da je to na osnovu vlastitih interesa i iskustva. Ima onih koji su psihološkim pristupom isticali narcisoidne mehanizme i onih koji su umjesto toga, sa stanovišta fokusiranog na marketing, podvlačili prednosti povezanosti 24 sata dnevno, gradeći vlastitu javnu zajednicu. Ono što je neosporno je da se ne možemo ograničiti na slijeganje ramenima: "ah, ja nemam Facebook", ili "moj sin još nema mobilni, pa je siguran".

Ako idemo dalje od ovih lažnih utjeha, shvatit ćemo to samo društvo je postalo društveno, i da nam se u svakom segmentu našeg iskustva, voljno ili nevoljno, dešava da imamo veze sa ovom višestrukom naracijom (i reprezentacijom). Evo nekoliko scenarija koje su sigurno već iskusili mnogi od nas, uključujući i one koji nemaju društveni profil, bilo na Facebooku ili drugdje...

  • Recenzije ili kleveta na društvenim mrežama

Ponekad se desi da kao preduzetnici ili pojedinci budu dovedeni u pitanje od strane, na primjer kroz recenziju na Facebook stranici radnje ili kompanije u kojoj radite, ili na ažuriranjima (uključujući fotografije) na vašem ličnom profilu ili čak na objavama unutar Facebook grupa i slično. U ovim slučajevima vi ste direktno uključeni i morate djelovati s krajnjim vremenom, čak i ako je potrebno putem legalnih kanala, tražeći uklanjanje sadržaja ako narušava vaš ugled i dostojanstvo.

  • Dijeljenje sadržaja koji nam pripada (teoretski)

Prisustvujemo zabavi, događaju ili javnoj večeri, a sljedećeg dana fotografije naše djece ili drugih članova porodice završe na društvenih medija lokalnih novina, ili se možda naš video snimak koristi (bez našeg pristanka) za uređivanje Youtube videa. Pa, tu privatnost ponovo dolazi u igru, sa svojim sve zamagljenijim i suptilnijim granicama (sada našom voljom). sta da radim? Najbolji pristup je uvijek preventivan: ako ne želimo završiti u pričama ili profilima drugih, prva nam je dužnost provjeriti što se događa oko nas, ovlašćujući ili ne dijeljenje sadržaja u koje smo uključeni.

  • Prijavite se na usluge putem Facebook naloga

Neposedovanje ličnog Facebook profila ponekad je prepreka čak i kada je u pitanju pristup digitalnim uslugama ili alatima. U stvari, dešava se da platforme kojima želimo da pristupimo za slušanje muzike, gledanje filmova, učenje jezika itd., traže vezu sa Facebook nalogom kao sistemom pristupa (nadajmo se u dobroj nameri i da ne ekstrapoliramo podatke). Ovdje je društvenih medija, i ovdje, postaviti zakon i uzeti oblik metode bez koje postoji više ograničenja za održavanje.

  • Tražite informacije o kompanijama i ljudima

Ponekad se dešava i da naiđete na kompanije ili osobe sumnjive reputacije, protiv kojih je potrebno sprovesti minimum preventivne istrage. Evo da opet ja društvenih medija mogu dobro doći i ponuditi neprocjenjivu pomoć u smislu povratnih informacija i "sentimenta", riječi koja precizno ukazuje na mišljenje korisnika o određenom brendu (ali se odnosi i na pojedince).

Populizam, narcizam, opsesije, psihologija, otuđenje

Kao da to nije dovoljno, ne društvenih medija mikroskopski i makroskopski impulsi i interesi konvergiraju. Našeg ega s jedne strane, vlada i političara s druge strane. Sve je jasnije da oni ne postoje društvenih medija dobro ili loše: upotreba ovih alata određuje stvaranje profitabilnog ili štetnog ekosistema.

Videćemo u narednim epizodama kako neki alati i neka sredstva, čak, ako hoćete, mrežni bonton, može nas dovesti do uravnoteženije upotrebe društvenih mreža za nas i za one oko nas. Ako vam je potrebno više informacija u vezi sa vašim društvenim stranicama ili profilima vaše kompanije na Youtube-u, ne zaboravite da nas kontaktirate bez obaveze da objasnite šta želite da postignete. Zahvaljujući našoj službi brendiranje možemo vas voditi korak po korak ka ostvarenju najambicioznijih ciljeva, sa ili bez pomoći društvenih mreža. Vidimo se uskoro!