Pakt za planetu: cjelokupna pametna vizija IFAB-a za klimu

Veoma ozbiljne posledice koje klimatske promjene ima na ekosisteme sada je svima jasno. Globalno zagrijavanje uzrokuje, da spomenemo samo nekoliko kritičnih aspekata, sve veću učestalost šumskih požara, veći hidrogeološki i hidraulički rizik, negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i pad prinosa, produženu sušu i rizik od dezertifikacije, uz rizik za dostupnost vode pijaću vodu i zdravstvene efekte, kao i veće troškove energije.

Prema podacima iz Coldiretti, riječ je o najmanje 2 milijarde eura štete za italijansku poljoprivredu u posebno vrućem ljetu, kakvo je bilo 2017. i kako se budućim, nažalost, čini suđenim.

Shipzero, održivost transporta tereta počinje od podataka
Doprinos švajcarskog ratnog vazduhoplovstva zaštiti klime

Dobar pakt za klimu: to je inicijativa Međunarodna fondacija za velike podatke i umjetnu inteligenciju

U ovom sumornom scenariju, tehnologija može igrati ključnu ulogu u rješavanju mogućih negativnih utjecaja na ekosisteme i postizanju zelene tranzicije. Fondacija je pošla od ove pretpostavke IFAB ekstenzija (Međunarodna fondacija za velike podatke i umjetnu inteligenciju za ljudski razvoj), kada je organizovao događaj „Klimatske promjene i poslovni lanac nabavke: infrastruktura i mala i srednja preduzeća u zelenoj tranziciji“.

Cilj inicijative je potaknuti debatu i sistematizirati različite vještine stvaranje sinergije između javnog sektora, strateških kompanija u sektoru infrastrukture i privatnih kompanija koje vode zelenu tranziciju, kako bi potpisali "vrli pakt" o klimi, koju vodi IFAB.

Konferencija, organizovana uz pokroviteljstvo g Università degli Studi di Bologna i Regija Emilia Romagna, održana je u sjedištu Odsjek za umjetnost Univerziteta u Bolonji, u Palazzo Marescotti Brazzetti, a prisustvovao je i lokalni "guverner", Stefano Bonaccini.

Klimatske promjene: Švicarska u savezu sa Čileom, Kenijom i Tunisom
Poplava u Romagni je neprijatelj regije koja vodi računa o klimi

Stefano Bonaccini: “Digitalna i klimatska tranzicija su dva velika izazova s ​​kojima se suočavamo”

"Digitalna i klimatska tranzicija su dva velika izazova s ​​kojima se suočavamo i koji će odrediti budućnost i razvoj naših zajednica. Emilia-Romagna je dugo odlučila da ih prihvati u cilju održivog rasta koji ima za cilj smanjenje društvenih nejednakosti, pomoć preduzećima i očuvanje najdragocjenije imovine koju imamo: naše planete. To smo učinili usvajanjem inovativnog alata kao što je 'Pakt za rad i klimu', platforma kojoj se pridržavaju svi socijalni partneri i partneri poslodavaca, sindikati, uprave, univerziteti, pa čak i treći sektor i gdje dijelimo svaku politiku i strateški izbor", ha detto Stefano Bonaccini.

"Težak posao, ali koji nam je omogućio da već 9 godina budemo region koji je najviše rastao u našoj zemlji. Nadalje, napravili smo izvanrednu infrastrukturu kakva je dostupna Italiji i Evropi Leonardo superkompjuter na Tecnopolu u Bologni, koji nam omogućava da krenemo 100 metara naprijed u svijetu u kojem će razlika biti napravljena stepenom digitalnog i tehnološkog razvoja svake teritorije“, zaključio je predsjednik Stefano Bonaccini pred publikom koja se okupila u Palazzo Marescotti Brazzetti.

Nula emisija i bolji kvalitet života: “To je pametan grad”
Tako Tibet sadi nove šume protiv klimatskih promjena

Prognoze: od 40 do 90 posto manje vode u Italiji 2100. godine uz trenutne emisije stakleničkih plinova...

Ovom prilikom izneseni su podaci koji ilustruju stanje nacionalne teritorije i efekte i posljedice klimatske promjene o našoj zemlji.

Prema podacima koje ilustruje Carlo Cacciamani, Direktor ItaliaMetea, ljeti se očekuje smanjenje dostupnosti vode na cijeloj nacionalnoj teritoriji, sa minimalnih 10 posto u kratkoročnoj projekciji (2030.) do maksimalnih 40 posto s ravnomjernim vrhovima preko 90% za neka područja juga oko 2100. godine, ako se trenutna emisija stakleničkih plinova zadrži nepromijenjena.

Posljedice su zabrinjavajuće i u planinskim područjima, s nestankom glečeri. Ako bi se trenutni trend potvrdio, Italija bi 2100. godine imala daljnje smanjenje za dvije trećine zapremine leda, uz gotovo potpuni nestanak (94 posto) glečera, s još većim reperkusijama na talijanskom dijelu alpskog luka, za Via dell'Exhibition u podne.

U roku od 15 godina Marmolada glečer mogao bi potpuno nestati: u prošlom vijeku doživio je gubitak od 70 posto svoje površine i preko 90 posto svoje zapremine.

Tako Torino prilagođava svoja parkirališta klimatskim promjenama
Švicarske univerzitetske bolnice ujedinjene za energiju i klimu

Poplava u Emiliji-Romanji prouzrokovala je štetu od 8,8 milijardi evra i pogodila svakog trećeg stanovnika

Ove podatke su ponovili i oni koje su iznijeli Renzo Giovanni Avesani, izvršni direktor Leithà Unipol grupe: prema najnovijem izvještaju ISPRA-e o hidrogeološkoj nestabilnosti, 94 posto talijanskih općina je u opasnosti od klizišta, poplava ili obalne erozije.

Poplava u Emiliji-Romanji 2023. je pogodila 30 posto stanovništva i skoro trećina poljoprivrednih površina, sa procijenjenom štetom od 8,8 milijardi eura, dok je poplava u Toskani 2023. godine izazvala štetu od oko 1,9 miliona eura.

"Da bi održale konkurentsku prednost, kompanije i italijanski sistem moraju se nužno opremiti alatima za upravljanje rizicima povezanim sa ekstremnim događajima. The PNRR nudi mnoge mogućnosti u tom smislu. Koordinacija između različitih inicijativa koje su trenutno u toku za izgradnju indeksa ili platformi je od suštinskog značaja, kako bi se maksimizirali napori i smanjila fragmentacija“, rekao je Avesani.

Eksperimentalni nasip za kontinuirano praćenje rijeke
Umjetna inteligencija će nam pomoći da očistimo oceane od plastike

Uloga velikih podataka: tehnologija u službi ekosistema, ali s više pažnje na regulatorno pitanje

Ukratko, vrijeme za preduzimanje potencijalno odlučnih akcija ističe, i klimatska promjena naglasio hitnost s kojom institucije, preduzeća i zajednice moraju djelovati kako bi implementirali nove strategije otpornosti i prilagođavanja.

Alat i cilj mogu biti tranzicioni putevi povezani sa održivošću životne sredine i smanjenjem negativnih uticaja na ekosisteme, a u ovom scenariju IFAB deluje na prenošenju znanja, svesti i alati za tehnološke inovacije u produktivni svijet.

"Emilia-Romagna sve više predstavlja srce tehnološkog razvoja zemlje. Ponosni smo što podržavamo regiju i poslovni sistem u pokretanju procesa zelene tranzicije uz korištenje umjetne inteligencije i analize velikih podataka. Klimatska kriza zahtijeva posvećenost svih aktera, javnih i privatnih. IFAB-ova predanost ima za cilj dijeliti jedinstvenu široko rasprostranjenu strategiju održivosti, širiti novi način poslovanja, istovremeno čuvajući našu planetu i buduća društva“, rekao je predsjednik IFAB-a, Francesco Ubertini.

Međutim, važan aspekt na koji treba obratiti pažnju je zakonodavni i regulatorni, koji neminovno utiče na sistemsko ublažavanje klimatskih rizika. On je to objasnio Paola Manes, naučni direktor konferencije „Klimatske promjene i poslovni lanac nabavke: infrastruktura i mala i srednja preduzeća u zelenoj tranziciji“ i redovni profesor privatnog prava na Univerzitetu u Bolonji.

"S jedne strane postoje direktive zajednice koje potiču izvještavanje, transparentnost i praćenje ciljeva ublažavanja klimatskih rizika počevši od posvećenosti odbora direktora. S druge strane, virtuoznost velikih kompanija, sposobnih da utiču na tržište kao lideri tranzicijskog izazova, i malih i srednjih preduzeća, spremnih da potisnu i podrže lance snabdevanja obavezama u pogledu održivosti, u zajedničkom naporu koji povećava opštu reputaciju sistema. produktivan za zemlju. Protagonisti ove promjene su kompanije regije Emilia-Romagna: globalne izvrsnosti koje šire politike održivosti kroz lanac dobavljača, omogućavajući modelu održivog upravljanja da prožima cijeli lanac vrijednosti".

Buka okeana se promijenila i cijeli ekosistemi su ugroženi
“Kompanija suncokreta” za borbu protiv globalnog zagrijavanja

Potpredsjednik Confindustrije: "Kamen temeljac ekološke tranzicije je već umjetna inteligencija"

Dakle, primjeri kompanija protagonista ekološke tranzicije u borbi protiv klimatskih promjena, ilustrovane Maurizio Marchesini, predsjednik Marchesini grupe i potpredsjednik Confindustrije zadužen za lance nabavke i srednja preduzeća.

„Preduzeća su snažno posvećena ekološkoj tranziciji, ali ona se mora postići podrškom kroz uvođenje odgovarajućih finansijskih instrumenata koji takođe omogućavaju implementaciju 5.0 tehnologija. Među njima, kamen temeljac je vještačka inteligencija, koja je centralna tačka u Evropskom zelenom dogovoru, kao i važan element za razvoj poslovanja."

„Industrija podržava fokus Evrope na životnu sredinu, ali je i dalje uverena da ciljevi moraju biti realni, bez kažnjavanja preduzeća. Prečesto je ideološki pristup inspirisao evropske politike, rizikujući da ošteti brojne strateške lance evropskog i nacionalnog ekonomskog tkiva. Održivost mora kombinovati aspekte životne sredine sa ekonomskim i društvenim. Ovo je ključ za suočavanje sa izazovima sa kojima se suočavamo”, zaključio je Marchesini.

Umjesto toga, govorio je o aspektima osiguranja Marisa Parmigiani, šef odjela za održivost Unipol grupe: “Za osiguranje, klimatske promjene su svakako najznačajniji ESG rizik, što pokazuje pažnja koju su nadzorna tijela posvetila ovoj temi. Međutim, osiguranje može preuzeti proaktivnu ulogu, dijeleći znanje i alate sa svojim dionicima koji im pomažu da povećaju otpornost. Iz tog razloga oni su dragocjeni saveznik javne uprave u suprotstavljanju negativnim efektima kojima je zemlja izložena".

Među intervencijama su i one od Vincent Colla, regionalni savjetnik za ekonomski razvoj i zelenu ekonomiju, rad, obuku i međunarodne odnose, Carlo Cavazzoni, menadžer digitalne infrastrukture Leonardo Spa, Matteo Mura, vanredni profesor ekonomskog menadžmenta na Univerzitetu u Bolonji i direktor Centra za održivost i klimatske promjene na Bolonjski poslovnoj školi, i Gordon Mensah, konsultant u Svjetskoj banci i istraživač u Astrid fondaciji.

Neobjavljeni Atlas morskih staništa za zaštitu okeana
Technopole uključuje super kompjuter da osvetli budućnost