More napreduje i gradovi tonu: afričke obale su u opasnosti

Il globalni nivo mora raste sve brže: to je proces koji je započeo prije nekoliko decenija, potaknut porastom temperatura, za koji je sada prekasno da se zaustavi. Klimatske projekcije predviđaju da će se more u jednom vijeku povećati za 70 centimetara, a oni koji će platiti cijenu bit će iznad svih primorski gradovi Afrike.

La demografski rast ogromnih metropola kao što su Lagos, Abidjan i Aleksandrija u Egiptu (koja će 2100. godine, zajedno, premašiti 120 miliona stanovnika) može se pretvoriti u daljnji ozbiljan faktor rizika: prekomjerna eksploatacija podzemnih voda u stvari mogu uzrokovati pojave slijeganje, odnosno potonuća kopna, koji se kombinuju sa napredovanjem sve toplijeg i kiselijeg mora.

I nisu samo veliki gradovi u opasnosti: prema nedavnoj studiji, 20 posto afričkih lokacija istorijsko-kulturne baštine već je izloženo ekstremne obalne pojave, a do 2050. godine broj ugroženih lokacija će se više nego utrostručiti. I ne samo to: prema drugom istraživanju, najozbiljnija opasnost se tiče malih gradova zapadne obale, koji su predodređeni za neviđenu populacijsku eksploziju.

Neobjavljeni Atlas morskih staništa za zaštitu okeana
Video, tri "zelena" ostrva Kanali, Mangrove i Laguna

Obale Afrike ugrožene porastom mora

Thepodizanje mora to je fenomen koji naučnici poznaju i prate decenijama. Do kraja 2-ih, rast je bio oko 2013 milimetra godišnje; u deceniji 2022-XNUMX premašio je i 4,5 milimetara godišnje: spor i neumoljiv odgovor nadodatna temperaturakoji s jedne strane uzrokuju toplinsko širenje molekula vode, as druge uzrokuju otapanje polarne ledene kape i višegodišnje rezerve leda.

Napredovanje mora uključuje obalne gradove diljem svijeta, ali najzabrinjavajući scenario je onaj koji se tiče obale Afrike: na kontinentu sa najvećim porastom stanovništva na planeti,širenje gradova već doprinosi pogoršanju ranjivosti obale.

Projekcije za 2100. to predviđaju nivo mora će porasti za 70 centimetara globalno: za Egipat će to značiti gubitak velike površine Delta Nila; za Lagos, koji će do kraja vijeka biti najveći grad na svijetu, to bi moglo rezultirati prisilnim preseljenjem trećine stanovništva.

Prema sadašnjoj stopi, očekuje se da će nivo mora porasti za 2030 centimetara direktno do 30. godine skoro 120 miliona Afrikanaca: ako se globalno zagrijavanje zadrži na +2°C u odnosu na nivoe iz 1990. godine, čitamo u članku Afričkog centra za strateške studije, moglo bi se zaustaviti na 40 centimetara. Ali povećanje globalne temperature od 4°C dovelo bi do porasta preko metra do kraja veka.

Održiva arhitektura u Vijetnamu: riva iz snova
Povlačenje glečera moglo bi stvoriti nove ekosisteme do 2100. godine

Ovdje je najintenzivniji rast stanovništva na svijetu

Do 2030. godine stanovništvo 7 najvećih primorskih gradova u Africi (Lagos, Luanda, Dar es Salaam, Aleksandrija, Abidjan, Kejptaun i Kazablanka) će porasti za 40 odsto u odnosu na podatke iz 2020. godine, sa 48 na 69 milijuni ljudi: na globalnom nivou, objašnjava Afrički centar za strateške studije, priobalni regioni Afrike će zabilježiti najveće stope rasta stanovništva i urbanizacije u svijetu.

Kako je navedeno u izvještaju Američkog istraživačkog instituta „Foresight Africa: Glavni prioriteti za kontinent 2020-2030. Brookings, afrička populacija koja se nalazi u obalnim područjima na niskim nadmorskim visinama (tj. manje od 10 metara nadmorske visine) raste brži od ostatka svijeta: u roku od nekoliko godina, na primjer, više od polovine ukupnog stanovništva Senegala će boraviti u rizičnim područjima.

Brzo širenje gradova sve veća gužva i potrebna im je infrastruktura dodatno opterećuje stabilnost obalnih područja: dok nivo mora raste u mnogim od ovih gradova tlo je počelo tonuti. Mombasa, Aleksandrija i Lomé padaju za cca jedan centimetar godišnje. Ista stvar se dešava i u Lagosu u Nigeriji, koji će do kraja decenije premašiti 20 miliona stanovnika.

Nedavno istraživanje objavljeno u “Prirodne komunikacije Zemlja i okoliš“, u kojem su sarađivali naučnici sa evropskih i afričkih univerziteta, analizira situaciju najmnogoljudnijih primorskih gradova na kontinentu i identifikuje upravo u “neobuzdan” socioekonomski razvoj jedan od glavnih faktora rizika u bliskoj budućnosti.

Brodovi duhovi: ta tiha eksplozija Plave ekonomije…
Plutajuće ostrvo na Maldivima nasuprot rastućeg mora

Antropsko slijeganje: to je nevidljivi neprijatelj razvoja

Gradovi također mogu potonuti zbog antropski pritisak: o slijeganje može biti uzrokovano prekomjernom eksploatacijom zemljišta. Desilo se sa Delta Mekonga u Vijetnamu, a postoji bojazan da bi se isto moglo dogoditi i na afričkim obalama.

Studija o Olusegun A. Dada, Rafael Almar a kolege navode primjer Saint-Louis, grad u sjevernom Senegalu u blizini ušća istoimene rijeke koja nije više od 4 metra nadmorske visine. Napredovanje okeana i poplave već su prisilile stanovništvo Saint-Louisa, koje su Ujedinjene nacije identificirale kao najugroženiji grad od porasta nivoa mora širom Afrike, do napuštanja škola, džamija i domova.

Nadalje, prodor slane vode je radikalno promijenio ribolov u slatkim vodama i poljoprivredna proizvodnja oko ušća rijeke: situacija koja se već dogodila na nekim mjestima u Obali Slonovače, Gani i Nigeriji, a koja bi mogla ozbiljno ugroziti društveno-ekonomski razvoj afričkih zemalja.

Kako studija navodi, “Brzi rast stanovništva, migracija na obalu, urbanizacija i neobuzdani i neregulisani socioekonomski razvoj izlažu sve više ljudi i imovine rastućem nivou mora, potencijalno stvarajući i slijeganje uzrokovano ljudskim djelovanjem".

Problem koji se uglavnom tiče obalnih zemalja zapadne Afrike (Mauritanija, Senegal, Gambija, Gvineja Bisao, Gvineja, Sijera Leone, Liberija, Obala Slonovače, Gana, Togo, Benin i Nigerija): područja na vrlo niskoj nadmorskoj visini ugroženi morem, oni već ugošćuju trećinu stanovništva i predodređeni su da primaju sve više ljudi.

GreenFjord, život grenlandskih glečera tiče se svih
100 dana na dnu mora: to je "Projekat Neptun"

Zelena infrastruktura za zaštitu obala Crnog kontinenta

Posljedice porasta mora su dramatično rasprostranjene: pored olujnih udara i ekstremni događaji, prodiranjem slane vode u naseljena područja postoji opasnost od opasnih pojava kao što su erozija puteva i temelja i plavljenje septičkih bunara, s posljedičnim ozbiljnim rizicima po javno zdravstvo.

Napredovanje mora također bi moglo narušiti mogućnosti razvoja afričkih zemalja: samo razmislite šta bi to značilo za kontinent gdje 90 posto uvoza-izvoza putuje morem, izgubiti lučku infrastrukturu ili je vidjeti ozbiljno oštećenu.

Da bi se očuvala buduća obalna područja zapadne Afrike, navodi se u studiji, potrebno je razviti “plan koji uključuje preseljenje, adaptaciju urbanizacije koja uzima u obzir rizik od poplava, kao i ograničenja razvoja u područjima visokog rizika".

Dobra vijest je da već postoje vrlina iskustva na frontu akcija ublažavanja: mnogi afrički obalni gradovi odabrali su prirodna rješenja koja nemaju utjecaja, kao što su obnova mangrova, dina, močvara i močvara.

To su inicijative koje su se pokazale kao izuzetno efikasne, na primjer, tokom prolaska Ciklon Idai na obalama Mozambika 2019. Ovdje je, zahvaljujući programu adaptacije obalnog grada, obnova mangrova počela 2015. godine.

Drugi primjeri “zelena infrastruktura” su projekt “Upravljanje šumama mangrova od Senegala do Benina” i “Program upravljanja obalnim područjima zapadne Afrike”, javno-privatni program koji ima za cilj jačanje akcija zaštite obalnih staništa i u kojem sudjeluju sve države 'Zapada Afrika.

Buka okeana se promijenila i cijeli ekosistemi su ugroženi
U Africi održivost ide na nogama žena