Plava rupa: drama divljeg ribolova u spornom moru

Il Plava rupa je dio južnog Atlantskog okeana, smješten severno od Foklandskih ostrva: to je ključno stanište za biodiverzitet širom svijeta, koje je dio migratornog puta mnogih riba i mekušaca i spada među područja u kojima kitovi, morski lavovi, tuljani i morske ptice obično nalaze izvor hrane.

Un raj za biodiverzitet, ali i povijesno sporno područje i jedno od rijetkih u svijetu koje je van bilo kakvog propisa ili sporazuma o ribolovu.

Rezultat je da je neregulisani ribolov u regiji dovodi morsku populaciju tog područja u ozbiljnu opasnost: posljednjih mjeseci, zapravo, došlo je do eksponencijalnog porasta brodova koji idu do te tačke Patagonijsko more obavljati nekontrolisane ribolovne aktivnosti. Procvat koji zabrinjava ne samo ekolozi, već i ribare u okolini.

Brodovi duhovi: ta tiha eksplozija Plave ekonomije…
Pecanje ubija sve više ajkula: rezultat šokantne studije…

Plava rupa, dio Atlantika koji je bio sporan već četrdeset godina

Protezanje moraJužni Atlantski okean poznata kao Plava rupa nalazi se sjeverno od Foklandskih ostrva, odnosno Malvina: kao što se lako može razumjeti, ovo vrlo dragocjeno područje nalazi se unutar područja o kojem se i danas raspravlja između Velike Britanije i Argentine.

Nedaleko od obale Britanskih ostrva, oko 320 kilometara od argentinske obale, Plava rupa je jedno od rijetkih područja na svijetu koje nije pokriveno bilo koji ribolovni propisi ili ugovori, upravo zbog protesta koji traju od 1982. godine.

To znači potencijalno bilo koje plovilo može pecati u Plavoj rupi ne uzimajući u obzir ništa, budući da u odsustvu a Globalni sporazum o oceanima samo obalne države mogu primjenjivati ​​efikasne propise.

I nije prošlo mnogo vremena pre nego što je neko primetio priliku da "po nultom trošku" opljačka stanište bogato veoma profitabilna vrsta na ribnjacima. U plitkim vodama Plave rupe, zapravo, žive velike količine lignji i lignje, koji rizikuju da nestanu.

Prema podacima iz rutinskog monitoringa koji sprovodi Vlada Republike Srbije Falklandska ostrvakrajem januara više od 400 brodova pecali su u Plavoj rupi. Krajem novembra bilo ih je samo 80. Kako kažu u lokalnoj upravi, mnoge brodove je nemoguće pratiti jer su stekli naviku da isključuju tragač, što onemogućava njihovu identifikaciju.

“Provjerite svoju ribu!”: održivi ribolov koji vide potrošači
Prekomjerni ribolov, u Atlantiku postoji opasnost od propasti cjelokupnog ribljeg fonda

Neregulisani ribolov već ima katastrofalne posljedice

Plava rupa je sada jedna slobodna zona za neregulisani ribolov: "Ova neograničena i neregulisana ribolovna aktivnost je pogubna", izjavio je Teslyn Barkman, član Folklandske zakonodavne skupštine, u Guardianu. “Neobilježen je, neograničen, ali legalan zbog nepostojanja regionalnog sporazuma o tome kako upravljati područjem".

Nedostatak razmjene podataka između otoka i kopna također otežava adekvatno praćenje ribolova, rekao je Barkman. Rezultat je da cca polovina lignji koje se konzumiraju u južnoj Evropi, prema procjenama Vlade spornih ostrva, dolazi iz Plave rupe.

Problem koji se prije svega tiče ciljanih vrsta riba i ekonomsko i društveno tkivo Foklanda, za koji je ribolov temeljan: samo pomislite da samo prodaja ribolovnih dozvola predstavlja otprilike dvije trećine nacionalne ekonomije.

Ukupni ulovi su vrlo visoki: prema podacima iz Odjel za ribarstvo Falklandskih ostrva, oko trećine ulovljenih u Velikoj Britaniji ulovljeno je u domaćim vodama. Ono što je privlačno na ovom malom dijelu Atlantika je posebnost ribolova: u normalnim uvjetima, navodi FIFD, 75 posto svih ulova sastoji se od dvije vrste lignji (Doryteuthis Gahi i Illex Argentinus).

Ali prolaze i kroz vode južne Patagonije cod raznih vrsta, plavog belog i ružičaste jegulje (Genypterus Blacodes), životinje koje žive do trideset godina, ali koje se mogu bezbedno loviti jer nisu prisutne na Crvenoj listi IUCN-a.

Najveći prirodni logo na svijetu raste u Paragvaju
Okeanski ambasador kitovi u UN-u: prijedlog Maora

Neregulirani ribolov u Plavoj rupi: ne samo lignje

Problem sa neregulisani ribolov, koji se tehnički zove IUU (nezakonit, neregulisan i neprijavljen), ne tiče se samo lignji i lignji. 2003. godine ribarska industrija ovog područja odlučila je osnovati PREDAVAO, akronim za Koaliciju legalnih operatera zubaca, nevladinu organizaciju stvorenu da se bori protiv ilegalnog ribolova i garantuje dugoročna održivost ribljih resursa i bogat i kritičan biodiverzitet južnih okeana.

Akcija COLTO-a (koji također uključuje CFL, jednu od najvećih ribarskih industrija na Falklandima i certificiranu MSC) odnosi se isključivo u Toothfish-u, ili riba vrste Dissostichus Eleginoides, također poznata kao okeanski brancin i često se prodaje pod definicijom čileanskog brancina, čileanskog brancina ili patagonskog šljunka.

Prije dvadeset godina čitali smo na web stranici Udruženja, ilegalni ulovi okeanskih močvara bili su barem duplo veći od legalnih.

Organizacija je nedavno izjavila da je za stvaranje RFMO (Regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom) sposobna da prevaziđe nacionalne granice, ali čini se da projekat nije dobio politički entuzijazam.

Neizbežno, ribari su prvi koji se plaše za budućnost ribljeg fonda u okolini.

Primjer kružne ekonomije od otpadnih školjki rakova
Zaštita antarktičkih voda i budućnost: istraživanje krila

Ključni ekosistem koji još čeka zaštitu

Takođe treba uzeti u obzirekološki aspekt o razaranju Plave rupe: prekomjeran ribolov, zapravo, ne samo da prijeti ribljim fondovima, već ugrožava postojanje cijelog ekosistema.

Kako objašnjava Hernán Pérez Orsi, Greenpeace Argentina, Plava rupa je “ključna tačka za biodiverzitet, ne samo u regionu već i širom sveta".

Kako je navedeno u Greenpeaceovom izvještaju „Plava rupa: Ključni ekosistem argentinskog mora pod opsadom međunarodnih ribarskih flota“ iz 2022.od 2017. do danas ribolovni napor se više nego udvostručio, što podrazumijeva užasan pritisak ne samo na ciljane vrste, već i na cijeli ekosistem, posebno na bentoske vrste koje su vrlo ranjive i bitne za održivost lanaca ishrane morski".

U Argentini postoji nacrt zakona za stvaranje aBentoško morsko zaštićeno područje u Plavoj rupi, šta on misli zaštititi morsko dno i podzemlje.

Međutim, nakon prvobitnog odobrenja od strane Zastupničkog doma, prijedlog je propao pod različitim pritiscima, koji se uglavnom oslanjaju na činjenicu da Argentina nema ovlasti da donosi zakone o područjima izvan svoje nadležnosti. Posljednja prilika da se o projektu raspravlja u Senatu predviđena je za 2024. godinu.

Agujero Azul, najviše ključni ekološki koridor argentinskih mora, a možda i cijelog Atlantskog okeana, još uvijek je na milost i nemilost krivolova.

Međutim, konkretna nada za zaštitu Plave rupe leži u tome Globalni sporazum o oceanima usvojen od strane UN-a 2023. godine. Očekuje se ratifikacija od 60 država za njegovo stupanje na snagu.

Klimatske promjene: Švicarska u savezu sa Čileom, Kenijom i Tunisom
Sporazum UN o oceanu: Čile je prva zemlja koja je potpisala