Eko Atlantic City: satelitski grad ponovo je izronio iz vode

A Lagos, u Nigeriji, obalna erozija je već neko vrijeme značajan problem. Zbog plime, klimatskih promjena i karakteristika sedimenta, procjenjuje se da zemlja svake godine gubi oko 30 metara obale.

Kako bi riješio ovaj progresivni nedostatak prostora, 2013. godine privatni klijent South Energyx Nigeria započeo je razvojni projekat Echo Atlantic City. Sa ukupno 10 okruga, u ekskluzivnoj oblasti ostrva Viktorija, satelitski grad obećava da će biti sledeća generacija nekretnina na afričkom kontinentu.

Tako uključivo u pokušajima da se zaustavi gubitak širine plaže, “Dubai u Lagosu” jednako je podijeljen u pogledu politika planiranja. U stvari, ne nedostaje etičko-ekonomskih debata između lokalnog stanovništva sa niskim prihodima i vladinih planera. Projekat, poznat i po inicijalima “EAC”, stoga otvara vrata prvom afričkom pametnom gradu. Ali i na mnogo stariju istoriju isključenja stanovnika.

Kraj radova? U 2047.

Nula emisija i bolji kvalitet života: “To je pametan grad”
More napreduje i gradovi tonu: afričke obale su u opasnosti

Lagos: porijeklo i uzroci obalne erozije

Projekat je odobren, a prije svega promoviran i na ekološkom nivou, kao prepreka za zaustavljanje erozije obala Lagosa. Kao što je spomenuto, glavni cilj koji si je zacrtao međunarodni trgovački grad Nigerija je upravo povrat izgubljene zemlje.

Ali kako ide borba protiv napredak okeana? Klimatske promjene, porast nivoa mora i sve češće ekstremne vremenske pojave pogoršali su ranjivost obalnog područja.

Uprkos doprinosu, tokom godina, ogromne količine materijala, Beach Bar zapravo je nastavio da erodira. Nedostatak praćenja i održavanja, s druge strane, pomogao je okeanu da dobije dalje. Pomenuta popularna plaža u Lagosu, poznata po tome što je nekada bila mjesto gdje su pogubljeni pučisti, izgubljena je.

Voda je gutala sve više zemlje i stanovnika. Vlasnici nekretnina i preduzeća u tom području uzalud su se borili protiv neprestanih poplava. Poduzetnici, koji su turističke posjete koristili kao uslužni centar, ostali su po strani.

Slučaj koji nije ni dalek ni različit, nalazi se duž atlantske obale Benin. Ovdje je vlada izgradila 13 makrostruktura duž plaža, posebno istočno od Cotonoua, u nastojanju da uspori eroziju oceana.

"Sada se bavimo problemom segment po segment, prema planu ulaganja i napada koji je izradila Vlada. Oni koji su još uvijek ranjivi se proučavaju i njima će se pristupiti u dogledno vrijeme", on je rekao Esquill Outiclissou, direktor Vladine Generalne direkcije za životnu sredinu i klimu.

Obalna erozija, s druge strane, utiče na cijelu zapadnu Afriku. Baš kao iu mnogim drugim zemljama svijeta. Iz svih ovih razloga, u 2003 prvo se raspravljalo o ideji stvaranja modernog grada na obali Atlantika. I tako je nastao Eko Atlantic City.

Inovacija i održivost u Maleziji: otkrivanje BiodiverCity
Zahvaljujući urbanom zelenilu, kriminal se smanjuje: studija u Južnoj Africi

Nezaustavljiva evolucija nigerijskog projekta

Hajde da napravimo vremenski poredak. O tome se prvi put govorilo 2003. godine 2008 zvanično počinje izgradnja novog grada. Sljedeće godine, tokom bagerovanja lokacije, oko 3.000.000 kubnih metara prostora je napunjeno pijeskom i postavljeno u melioracijskom području. Istovremeno, na lokaciju je dopremljeno oko 35.000 tona kamena.

2009. je takođe godina kada je projekat dobio globalnu pažnju. Naime, kada su Vlada države Lagos i partneri iz privatnog sektora u projektu, South Energyx, primili Certifikat o posvećenosti od Clinton Global Initiative.

Riječ je o fondaciji koju je osnovao bivši američki predsjednik Bill Clinton, koja okuplja svjetske lidere, dobitnike Nobelove nagrade, izvršne direktore, neprofitne organizacije i filantrope. U središtu debate, veliki izazovi globalno.

Godine 2013. Eko Atlantic City je tada zvanično pušten u rad od strane bivšeg guvernera Lagosa, Akinwumni Ambode. Megagrad planira da zadovolji potrebe ogromnih finansijskih, komercijalnih, stambenih i turističkih objekata. Potpuno nezavisan Smart City je neka vrsta nova Atlantida. U dobru i zlu ovaj znak.

U Lucernu prvi švicarski etički komitet za projekte Smart City
U Africi održivost ide na nogama žena

Ciljevi i zadaci Afričkog pametnog grada

Država Lagos pokrenula je projekat Eko Atlantic City za oporavak od cca 10 miliona kvadratnih metara zemljišta od mora. To je u suštini 10 kvadratnih kilometara pijeska iskopanog iz okeana. Studija uticaja na životnu sredinu koja je priložena projektu kaže ovo: "To je sveobuhvatnije i trajnije rješenje za rješavanje trajnog problema erozije, koji će vjerovatno biti pogoršan klimatskim promjenama i pojačanim olujama".

Novi horizont 21. stoljeća zapravo je zaštićen obalnim pokrivačem koji je dizajnirao Royal Haskoning. Kolokvijalno poznat kao "Veliki zid Lagosa", to je jedan barijera dužine 8,5 km, izgrađen uglavnom u stijeni i pokriven betonskim oklopom. Dugoročno rješenje za eroziju nosi sa sobom namjeru zaštite budućnosti slobodna zona Nigerije. Osim vraćanja izgubljene teritorije, grad se stoga predlaže kao novi poslovni kvart za zapadnu Afriku.

RESKIN: inovativni pametni projekat za zelenu gradnju
Biodiverzitet na Madagaskaru? Od promena pejzaža

Eko Atlantic City: Geografski pregled

Imidž nekadašnje plaže Bar u Lagosu evoluirao je u prvi afrički pametni grad. Prema dnevno sunce, Eko Atlantic City je dizajniran da bude “potpuno novi obalni grad izgrađen na ostrvu Viktorija, u blizini Lagosa".

Kada bude završen, Eko Atlantic City”Gradiće se na 10 miliona kvadratnih metara zemljišta izvučeno iz okeana i zaštićeno morskim zidom. Samodostatan i održiv, uključuje vrhunski urbani dizajn, vlastitu energiju, čistu vodu, napredne telekomunikacije, prostrane ulice i 110.000 stabala".

Pametni grad, kada bude završen, moći će primiti otprilike 300 hiljada stanovnika. Tome će se dodati i 250 hiljada putnika. Po završetku radova imaće 3.000 objekata i 400.000 domova stambene, poslovne, finansijske i turističke namjene. Područje će se sastojati od ukupno deset okruga.

Dubai pametni grad: Stiže vertikalna šuma Stefana Boerija
Najmračnija rijeka na svijetu je u Kongu: prva studija o Rukiju

Pametni grad: postoji vizuelni pregled

Cijena zemljišta, prodanog po kvadratnom metru, ovisi o njegovoj veličini i lokaciji. Dovoljno je reći da se stanovi kreću između 1.800 i 3.000 dolara po kvadratu. 2023. poznata nigerijska superzvijezda afrobita, David Adeleke, zvani Davido, otkrio je da gradi vilu za sebe i suprugu. Gdje? Upravo u ekskluzivnom gradu Eko Atlantic.

Ne postoji maksimalno ograničenje količine zemljišta koje se može kupiti. Svaka parcela se može koristiti za stambeni ili poslovni razvoj ili mješavinu oboje, jer je područje dizajnirano da bude grad mješovite namjene.

Vizuelno će to biti središte nebodera, fontana, velikih avenija i vertikalnih šuma. Kao i nervozno raskršće novca i politike. U stvari, Eko Atlantic će moći proizvoditi milijardu godina BDP-a Nigerije, dvadeset šeste ekonomije u svijetu. “EAC”, iako je još u razvoju, već je dobro utisnut u kolektivnu maštu kao pametan grad.

Mala anegdota kaže da je 2015. Nnedu Okorafor postavio je svoj roman “Laguna” u blisku i alternativnu budućnost, upravo na plaži Bar. U knjizi je plaža predstavljena kao napredna četvrt za zabavu, kao i mjesto prvog kontakta između ljudi i vanzemaljaca.

XZERO, samodovoljan pametni grad rođen je u Kuvajtu
Održiviji cement je spreman za izgradnju budućnosti

Eko Atlantic City: kontroverze i kontroverze

Projekat je rođen sa pozitivnim uticajem na životnu sredinu, sa namerom zaustaviti eroziju obala države Lagos. Međutim, postoje ocjene koje dolaze do suprotnih zaključaka. Razmatranja koja uzrok najnovijih oluja vide upravo u skeletima zgrada u izgradnji.

Kvarcna Afrika, u članku iz 2017. godine, obavještava kako bi utjecaj na okoliš mogao proizvesti suprotan učinak za stanovnike. Šta to znači? Da su, nakon rekultivacije obale, siromašni kvartovi na vodostaju, a da ih ništa ne štiti od plime i oseke.

Zaista, prema onome što je istaknuto, zid Eko Atlantic Cityja mogao bi usmjeriti olujne udare prema njima. Nadalje, razvoj grada je oštro kritiziran od strane lokalnog stanovništva iz još jednog razloga.

Razvoj područja je podstakao uklanjanje 80.000 osobe koji je živio uz ostrvo Viktorija i na području plaže Bar. Stvaranje Eko Atlantica, i njegovo iseljavanje lokalnog stanovništva, stoga odražava dugo planiranje isključivanja koje je oblikovalo urbani razvoj Lagosa općenito.

Naime, protivnici Vlade kritikuju kako lokalno stanovništvo nije bilo uključeno u planiranje i realizaciju projekta. Oni koji su iseljeni iz zajednice na suprotnoj strani lagune Lagos, a Tarkwa Bay.

Neodoljivi uspon Eko Atlantic Cityja otvara vrata razmišljanjima o a avangardni urbani projekat. Ali i o elitnom turizmu, o rekultivaciji teritorija, o novom otisku održivost, na tehnološko-digitalni rekonstrukcija. I o spletu ekonomskih interesa zemlje. Uključene socijalne razlike.

Madinat al Irfan: inovativni održivi urbani projekat u Omanu
Gradsko drvo, urbani namještaj koji se bori protiv zagađenja